Lisabonska strategija definira Europski istraživački prostor (EIP) kao jedinstveno istraživačko područje otvoreno svijetu i temeljeno na jedinstvenom unutarnjem tržištu. Europski istraživački prostor omogućuje slobodnu cirkulaciju istraživača, znanstvenih spoznaja i tehnologije.

Inicijalna politička koncepcija EIP-a pokrenuta je objavom Komunikacije Europske komisije pod nazivom Prema europskom istraživačkom prostoru 2000. godine. Glavni su ciljevi ove inicijative bili povećati konkurentnost Europe, poboljšati koordinaciju istraživačkih aktivnosti na nacionalnoj i europskoj razini, razviti ljudske resurse i povećati privlačnost europskih istraživanja najboljim istraživačima iz cijeloga svijeta. Okvirni program za istraživanje i inovacije (Obzor Europa) smatra se najvažnijim instrumentom za implementaciju Europskog istraživačkog prostora.

Nakon velikih postignuća proteklih 20 godina, te s obzirom na znatne društvene, ekološke i gospodarske izazove, bilo je potrebno ponovno razmotriti ulogu EIP-a, stoga je Europska komisija u rujnu 2020. godine objavila novu Komunikaciju Novi Europski istraživački prostor za istraživanje i inovacije u kojoj je utvrdila novu viziju za EIP. U njoj navodi da će novi EIP biti temeljen na izvrsnosti, konkurentnosti, otvorenosti i talentima te da će ubrzati tranziciju EU-a prema klimatskoj neutralnosti i digitalnom vodstvu, podržati njegov oporavak od društvenog i gospodarskog utjecaja krize s koronavirusom, i ojačati njegovu otpornost na buduće krize.

Velika reforma predviđena u komunikaciji je potvrđena Zaključcima Vijeća o novom europskom istraživačkom prostoru u prosincu iste godine koji je definiran kao područje koje je usredotočeno na istraživače i usmjereno na izvrsnost i učinak. Zaključcima se poziva države članice i Komisiju da 2021. godine osmisle program politike EIP-a i model višerazinskog upravljanja radi ostvarivanja nove ambicije za EIP.

Ti zaključci i komunikacija dva su ključna koraka u nastojanjima da se izgradi zajednički istraživački prostor koji bi bio konkretniji i učinkovitiji za istraživače, inovatore te građane i građanke diljem Europe.

Zaključci Vijeća o produbljivanju europskog istraživačkog prostora: osiguravanje privlačnih i održivih istraživačkih karijera i radnih uvjeta za istraživače te ostvarivanje cirkulacije mozgova doneseni su u svibnju 2021. godine te je njima naglašena važnost povećanja privlačnosti istraživačkih karijera diljem Unije te poticanja mobilnosti istraživača. Istaknuta je važnost: otvorenog tržišta rada za istraživače; privlačnosti europskog okvira za istraživačke karijere; osiguravanje boljih radnih uvjeta i prilagođenosti obiteljskom životu u istraživačkim karijerama; pristup izvrsnosti, razvijanje talenata i smanjenje nejednakosti; međusektorska, interdisciplinarna, virtualna i međunarodna mobilnost te važnost sinergije između Europskog prostora visokog obrazovanja i EIP-a.

U studenome 2021. godine donesena je Preporuka Vijeća o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi (Pakt). U Paktu se navodi popis 10 zajedničkih vrijednosti i načela za istraživanje i inovacije u Uniji koje bi države članice trebale primjenjivati i promicati. Pakt također definira prioritetna područja za zajedničko djelovanje u Uniji.

Usvojeni su i Zaključci Vijeća o budućem upravljanju Europskim istraživačkim prostorom kojima se poziva Komisiju da do kraja 2021. godine uspostavi Forum EIP-a kojim će uz Komisiju supredsjedati predstavnik država članica kako bi se povećala njegova odgovornost i učinkovita provedba novog EIP-a.

U prilogu Zaključaka nalazi se program politike EIP-a za razdoblje 2022. – 2024. kojim se utvrđuje katalog dobrovoljnih aktivnosti EIP-a za razdoblje 2022. – 2024. koje će države članice provoditi na dobrovoljnoj osnovi kako bi se doprinijelo prioritetnim područjima definiranima u Preporuci Vijeća o Paktu za istraživanje i inovacije u Europi. U sljedećim izdanjima programa politike EIP-a te će se aktivnosti dugoročno nadopunjavati.