Obzor Europa nastavak je programa Obzor 2020. i predstavlja okvirni program EU-a za istraživanja i inovacije od 2021. do 2027. godine. U drugom stupu programa Obzor Europa nazvanom Globalni izazovi i industrijska konkurentnost Europe, ključna područja istraživanja i razvoja grupirana su u šest klastera (1-6) te Zajednički istraživački centar. Klaster 6 nalazi se u drugom stupu pod nazivom Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš.

S pomoću svoje strategije rasta - Europskog zelenog plana, EU želi do 2050. godine postati održivo, klimatski neutralno i kružno gospodarstvo. Europski zeleni plan putokaz je za oporavak i izgradnju gospodarstva koje služi građanima i društvu, a prirodi vraća više nego što od nje uzima.

U radnom programu za klaster 6 u Obzoru Europa, Europska komisija (u daljnjem tekstu Komisija) potvrđuje svoju predanost u suočavanju s izazovima u istraživanju hrane, biogospodarstva, prirodnih resursa, poljoprivrede i okoliša.

Budući da sve češće svjedočimo katastrofalnim i nepredvidivim posljedicama klimatskih promjena i iscrpljivanja resursa, potrebno je hitno djelovati kako bi se javne politike prilagodile novoj stvarnosti. EU je već započeo s modernizacijom i preobrazbom gospodarstva za postizanje klimatske neutralnosti. Emisije stakleničkih plinova smanjile su se za 23 % u razdoblju od 1990. do 2018. godine, a gospodarstvo je poraslo za 61 %. Međutim, trenutačne politike smanjit će emisije stakleničkih plinova samo za 60 % do 2050. godine. Mnogo toga još treba učiniti, počevši s ambicioznijom klimatskom politikom u sljedećem desetljeću. Provođenjem projekata istraživanja i razvoja unutar klastera 6 pružaju se prilike za poboljšanje i uravnoteženje okolišnih, socijalnih i ekonomskih ciljeva i usmjeravanje ljudskih ekonomskih aktivnosti na put k održivosti. Stoga je temeljna paradigma klastera 6 potreba za transformativnom promjenom gospodarstva i društva Europske unije usmjerene na smanjenje propadanja okoliša, zaustavljanje smanjivanja biološke raznolikosti te na učinkovitije upravljanje prirodnim resursima.

Prema Komunikaciji Komisije Održivo biogospodarstvo za Europu: Jačanje veze gospodarstva, društva i okoliša dostupnoj na stranicama Europske komisije, održivo europsko biogospodarstvo podupire modernizaciju i jačanje industrijske baze EU-a stvaranjem novih vrijednosnih lanaca i zelenijih, ekonomičnijih industrijskih procesa. Iskorištavanjem dosad nezabilježenih postignuća u području bioloških znanosti i biotehnologije te inovacija kojima se povezuje fizički, digitalni i biološki svijet, europska industrijska baza može zadržati i osnažiti svoj vodeći položaj na svjetskoj razini. Istraživanjem i inovacijama te uvođenjem inovativnih rješenja za proizvodnju novih i održivih proizvoda dobivenih od bioindustrijskih sirovina (kao što su biokemikalije, biogoriva itd.) povećat će se i naš kapacitet za zamjenu fosilnih sirovina u vrlo značajnim dijelovima europske industrije (npr. građevinarstvo, pakiranje, tekstil, kemikalije, kozmetika, farmaceutski sastojci, potrošačka roba) u skladu s novim ciljevima Europske industrijske politike o kojima se može pročitati na stranicama Europske komisije. Prema predviđanjima potreba industrije, očekuje se da će se potražnja za industrijskim biotehnologijama u sljedećih deset godina gotovo udvostručiti.

Biogospodarstvo obuhvaća sve sektore i sustave koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, biljke, mikroorganizme i biomasu iz tih izvora, uključujući organski otpad), njihove funkcije i načela. Ono obuhvaća i međusobno povezuje kopnene i morske ekosustave i njihove usluge, sve sektore primarne proizvodnje u kojima se koriste i proizvode biološki resursi (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i akvakultura) te sve gospodarske i industrijske sektore u kojima se biološki resursi i procesi koriste za proizvodnju hrane, hrane za životinje, proizvoda dobivenih od bioindustrijskih sirovina, energije i usluga. Kako bi bilo uspješno, europsko biogospodarstvo treba se temeljiti na održivosti i kružnosti koja je opisana u ažuriranoj Strategiji biogospodarstva dostupnoj putem poveznice Europske komisije posvećene istraživanju biogospodarstva. Time će se potaknuti obnova naših industrija, modernizacija sustava primarne proizvodnje, zaštita okoliša te će se povećati biološka raznolikost.

Unutar klastera 6 otvaraju se nove mogućnosti za sve subjekte u vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda. Svi će dionici ostvariti korist od novih tehnologija i znanstvenih otkrića u kombinaciji s informiranjem javnosti i potražnjom za održivom hranom. Europski poljoprivrednici i ribari ključni su za upravljanje tranzicijom. Komisija je 2020. godine predstavila strategiju "Od polja do stola" čime će se poduprijeti djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena, zaštiti okoliša i očuvanju biološke raznolikosti. Kako bi i dalje ispunjavale svoju funkciju očuvanja bioraznolikosti i klime, važno je da sve šume budu zdrave. Šume su iznimno važne za biološku raznolikost, kao izvor hrane i materijala, za sekvestraciju i skladištenje ugljika, stabilizaciju tla te pročišćavanje zraka i vode. Osim što treba strogo zaštititi sve svoje preostale prašume i stare šume,

EU mora povećati kvalitetu, količinu i otpornost svojih šuma, posebno na požare, suše, štetnike, bolesti i druge prijetnje koje će zbog klimatskih promjena vjerojatno biti učestalije. Otpornije šume mogu podržavati otpornije gospodarstvo, a također su važan izvor materijala, proizvoda i usluga ključnih za kružno biogospodarstvo. Kako bi se to postiglo, Europska komisija predložila je Strategiju EU-a za šume do 2030. godine, a koja je usvojena 2021. godine u skladu s navedenim širim ambicijama za biološku raznolikost i klimatsku neutralnost. Ova strategija značajno se odnosi na Republiku Hrvatsku zbog njene velike šumovitosti (47,5 % kopnene površine RH) i može biti poticaj u smjeru pojačavanja napora radi razvoja modernijih vlastitih strategija sektora šumarstva i drvne industrije.

Ulaganje u zaštitu i obnovu prirode vrlo je važno za gospodarstvo Europe. Zaštita bioraznolikosti itekako je važna i s poslovnog aspekta. Više od polovine svjetskog BDP-a ovisi o prirodi i njezinim uslugama, a o njoj uvelike ovise i tri najveća gospodarska sektora – građevinski, poljoprivredni i prehrambeni. U građevinskom sektoru, primjerice, prerađena drvna sirovina stvara velike koristi za okoliš i izvrsne gospodarske prilike. Studije pokazuju da bi se zamjenom tone betona tonom drvne sirovine prilikom gradnje emisije ugljičnog dioksida u prosjeku mogle smanjiti za 2,1 tonu tijekom cijelog životnog vijeka proizvoda (uključujući uporabu i odlaganje).

Projekti unutar klastera 6 pridonijet će UN-ovim ciljevima održivog razvoja i ubrzati ekološku tranziciju predviđenu Europskim zelenim planom. Europski zeleni plan sastavni je dio strategije Komisije za provedbu Programa Ujedinjenih naroda do 2030. godine i ciljeva održivog razvoja te drugih prioriteta najavljenih u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen. EU će i dalje raditi na tome da Pariški sporazum (dostupan na stranicama EUR-Lexa) ostane neophodan multilateralni okvir za borbu protiv klimatskih promjena. Donošenjem Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama godine 2016. i Programa održivog razvoja UN-a do 2030., države cijeloga svijeta odabrale su održiviji put za naš planet i naše gospodarstvo. Pariški sporazum, koji je u prosincu 2015. godine potpisalo 195 zemalja, prvi je opći, globalni klimatski sporazum usmjeren na prilagodbu i jačanje otpornosti na klimatske promjene te ograničenje globalnog zatopljenja na znatno ispod 2 °C. Program održivog razvoja do 2030. pod naslovom Promijeniti svijet donesen je na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju 2015. godine. Njime se utvrđuje skup od 17 globalnih ciljeva održivog razvoja (engl. Sustainable development goals, SDGs) koji su od 1. siječnja 2016. godine zamijenili milenijske razvojne ciljeve. Program održivog razvoja do 2030. odgovara na globalne izazove radom na iskorjenjivanju siromaštva, kao i radom na ekonomskim, socijalnim i okolišnim dimenzijama održivog razvoja na sveobuhvatan način. 17 ciljeva održivog razvoja i 169 povezanih ciljeva obuhvaćaju ključna područja poput siromaštva, ljudskih prava, nejednakosti, prehrambene sigurnosti, zdravlja, održive potrošnje i proizvodnje, rasta, zapošljavanja, infrastrukture, održivog upravljanja prirodnim resursima, oceana, klimatskih promjena i ravnopravnosti spolova. U sljedećih 15 godina ti će ciljevi poslužiti kao vodič za pripremu budućnosti koja će osiguravati stabilnost, zdravi planet, pravedna, uključiva i otporna društva te prosperitetna gospodarstva. Od posebne važnosti u klasteru 6 bit će SDG 2 – Nula gladi; SDG 3 – Zdravlje i dobrobit; SDG 6 – Čista voda; SDG 8 – Dostojanstven rad i ekonomski rast; SDG 9 – Industrija, inovacije i infrastruktura; SDG 11 – Održivi gradovi i zajednice; SDG 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja; SDG 13 – Klimatske akcije, SDG 14 – Život ispod vode i SDG 15 – Život na kopnu.

Živimo u svijetu ograničenih resursa. Globalni izazovi kao što su klimatske promjene, propadanje obradivih površina i ekosustava te sve brojnije stanovništvo prisiljavaju nas da potražimo nove načine proizvodnje i potrošnje kojima se poštuju ekološka ograničenja našeg planeta. U isto vrijeme, potreba postizanja održivosti snažan je poticaj modernizaciji naše industrije i jačanju položaja Europe u vrlo konkurentnom globalnom gospodarstvu, čime se osigurava blagostanje njezinih građana. Kako bismo se suočili s tim izazovima, moramo poboljšati i smisliti nove načine proizvodnje i potrošnje hrane te unaprijediti proizvode i materijale u okviru zdravih ekosustava održivog biogospodarstva. Projekti istraživanja i razvoja u klasteru 6 doprinijet će postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine smanjenjem emisija stakleničkih plinova, posebno iz poljoprivrednog sektora, i transformiranjem prehrambenog sustava. Osim toga, inovirat će razvoj kružne ekonomije i iskorištavanje potencijala bioindustrijskih resursa za obnovljive proizvode, smanjujući na taj način ovisnost EU-a o neobnovljivim resursima, pomažući u smanjenju emisija/otpada iz industrijskih procesa upotrebom održivijih sustava temeljenih na bioindustrijskim resursima, a istodobno ne pristajući na kompromise u vezi biološke raznolikosti. Uloga mora i oceana u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama sve se više prepoznaje. Prema Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030., očuvanje bioraznolikosti ima potencijalne izravne gospodarske koristi za mnoge gospodarske sektore.

Jedan od najvažnijih dijelova budućih projekata bit će dio posvećen očekivanim učincima (širi dugoročni učinci na društvo, okoliš, gospodarstvo i znanost omogućeni ulaganjima u istraživanje i inovacije) nastalim provođenjem projektnih aktivnosti, koji su usklađeni i odražavaju prioritete politike EU. Postizanje učinka igra vrlo važnu ulogu u svim dijelovima okvirnog programa, a u klasteru Hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš može se izdvojiti sedam glavnih očekivanih učinaka definiranih strateškim planom. Svaki očekivani učinak povezan je s određenom destinacijom tj. odredištem u Radnom programu klastera, kao setom aktivnosti koje doprinose ostvarenju očekivanih učinaka:
Destinacija 1. Bioraznolikost i usluge ekosustava. Slijedom odredišta 1, namjerava se postići sljedeći očekivani učinak klastera 6: vraćanje biološke raznolikosti na put oporavka, održiva obnova ekosustava i njihovih usluga na kopnu, unutarnjim vodama i na moru kroz poboljšanje znanja i inovacije. Sve akcije financirane u okviru ovog odredišta moraju stoga pridonijeti postizanju ovog glavnog učinka.
Destinacija 2. Pošteni, zdravi i ekološki prihvatljivi prehrambeni sustavi od primarne proizvodnje do potrošnje. Prijedlozi tema u okviru ovog odredišta trebali bi utrti vjerodostojan put koji doprinosi zdravim, sigurnim, klimatskim i ekološki prihvatljivim prehrambenim sustavima od primarne proizvodnje do potrošnje, osiguravajući sigurnost hrane i prehrane za sve unutar granica u EU-a i globalno.
Destinacija 3. Kružna ekonomija i sektori biogospodarstva. Ovo odredište i njegove teme ciljaju klimatski neutralne, kružne i biogospodarske tranzicije, uzimajući u obzir integrirana kružna rješenja na teritorijalnoj i sektorskoj razini, osobito za važne tokove materijala i vrijednosnih lanaca proizvoda, kao što su tekstil, elektronika, plastika i građevinarstvo, kao i ključne sektore biogospodarstva kao što su održivi sustavi temeljeni na bioindustrijskim sustavima, održivo šumarstvo, ruralna rješenja temeljena na bioindustrijskim osnovama i vrijednosnim lancima.
Destinacija 4. Čist okoliš bez zagađenja. Projektima unutar odredišta 4 nastoji se zaustaviti i spriječiti onečišćenje usredotočujući se na kopnene i morske vode, tla, zrak, uključujući emisije dušika i fosfora, kao i na okolišne učinke i održivost procesa u sustavima temeljenim na bioindustriji. Iskoristit će se sinergije s drugim klasterima (posebno 1 i 5), relevantnim destinacijama (1, 2, 3 i 5), kao i misijama i partnerstvima.
Destinacija 5. Zemlja, oceani i voda za klimatsko djelovanje. Teme unutar ovog odredišta bit će fokusirane na učinkovito praćenje, procjenu i projekcije povezane s utjecajima klimatskih promjena, ublažavanjem i potencijalom prilagodbe kako bi se pronašla rješenja za suočavanje s novonastalim prijetnjama i podržalo donošenje odluka u politikama ublažavanja i prilagodbe klimatskih promjena na europskoj i globalnoj razini.
Destinacija 6. Otporne, uključive, zdrave i zelene ruralne, obalne i urbane zajednice. U okviru ove destinacije, nastojat će se transdisciplinarnim pristupom istraživanju i razvoju, s jakom dimenzijom društvenih i bihevioralnih znanosti s osobitom pažnjom na rodne aspekte, potaknuti održiv, uravnotežen i uključiv razvoj ruralnih, obalnih i urbanih područja.  
Destinacija 7. Inovativno upravljanje, promatranja okoliša i digitalna rješenja kao potpora Europskom zelenom planu. Aktivnosti istraživanja i razvoja u okviru ovog odredišta imaju za cilj eksperimentiranje s novim načinima upravljanja tranzicijskim procesom i moderniziranje upravljanja, s posebnom pažnjom na dostupnost informacija i znanja.

Nove tehnologije, održiva rješenja i disruptivne inovacije od ključne su važnosti za ostvarivanje ciljeva Europskog zelenog plana. Kako bi zadržao svoju konkurentnu prednost u području čistih tehnologija, EU treba znatno povećati rasprostranjenost i demonstraciju novih tehnologija u svim sektorima i na jedinstvenom tržištu izgradnjom novih inovativnih vrijednosnih lanaca. Države članice pojedinačno nemaju dovoljno sredstava za to. Obzor Europa, u sinergiji s drugim programima EU-a, imat će ključnu ulogu u poticanju nacionalnih javnih i privatnih ulaganja. Najmanje 35 % proračuna programa Obzor Europa izdvojit će se za financiranje novih rješenja za klimatska pitanja, koja su relevantna za provedbu zelenog plana.

Uzimajući u obzir potrebu za ubrzavanjem industrijske transformacije u klimatski neutralne i kružne industrije, klaster 6 će biti od ključne važnosti za mobilizaciju industrije i poticanje većih javnih i privatnih ulaganja prema zajedničkim ciljevima. Za potrebno istraživanje i inovacije predviđen je puni raspon instrumenata u okviru programa Obzor Europa. Pet misija u okviru Europskog zelenog plana pomoći će pri uvođenju velikih promjena u područjima kao što su rak, prilagodba klimatskim promjenama, oceani, gradovi i tlo. O misijama možete pročitati u dijelu Misije u Obzoru Europa. Te će misije okupiti niz različitih dionika, uključujući regije i građane.

Jedan od instrumenata ostvarivanja zajedničkih ciljeva su i partnerstva koja omogućavaju ciljaniju suradnju industrije među sektorima i vrijednosnim lancima na temelju unaprijed definiranih ciljeva i smanjuju rascjepkanost ulaganja u istraživanje, kako na nacionalnom, tako i na EU nivou. To je preduvjet za postizanje, primjerice, ciljeva kružnog gospodarstva u kojima je od ključne važnosti međusektorska suradnja unutar vrijednosnih lanaca. Popis partnerstava u Obzoru Europa za razdoblje 2021. - 2024. nalazi se u Strateškom planu za Obzor Europa 2021. - 2024., a prijedlog novih partnerstava naveden je u Strateškom planu programa Obzro Europa za razdoblje 2025. - 2027. O partnerstvima u okviru ovog klastera možete pročitati u dijelu Partnerstva u Obzor Europa. U okviru partnerstava s industrijom i državama članicama podupirat će se istraživanje i inovacije u području prometa, uključujući baterije, čisti vodik, niskougljičnu proizvodnju čelika, kružne biosektore i izgrađeni okoliš. Zajednicama znanja i inovacija koje vodi Europski institut za inovacije i tehnologiju i dalje će se promicati suradnja visokih učilišta, istraživačkih organizacija i poduzeća u području klimatskih promjena, održive energije, hrane za budućnost te pametnog i integriranog gradskog prometa prihvatljivog za okoliš. Europsko vijeće za inovacije pružit će financijska sredstva, vlasnička ulaganja i usluge ubrzanja poslovanja novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima s velikim potencijalom kako bi mogli ostvariti revolucionarne inovacije u okviru Europskog zelenog plana koje se mogu brzo plasirati na globalnim tržištima.