Pristup najsuvremenijim znanstvenim instrumentima i alatima omogućuje znanstvenoj zajednici promptno reagiranje na aktualne istraživačke izazove. Stalna prilagodba i nadogradnja istraživačke infrastrukture presudna je za osiguravanje optimalnih uvjeta za znanstveni napredak i otkrića unutar europskog istraživačkog prostora. Ključan je također uključiv pristup istraživačkim infrastrukturama u europskom istraživačkom prostoru za kvalitetu istraživanja i izobrazbu istraživača s obzirom da omogućava mobilnost i umrežavanje što pridonosi cirkulaciji istraživača, usvajanju vještina, privlačenju talenata te promiče europsku koheziju.

Izazovi u bliskoj budućnosti su konsolidacija i optimizacija krajolika europske istraživačke infrastrukture i jačanje njezine sposobnosti za potporu vrhunskim istraživanjima te rješavanje novih znanstvenih i društvenih ciljeva povezanih s prijelazom u održivu i otpornu Europu.

Kako bi se postigli prethodno navedeni ciljevi, Europska je komisija uspostavila sljedeće instrumente u području istraživačkih infrastruktura:

1. Europska komisija u okviru Europskog strateškog foruma za istraživačke infrastrukture (European Strategy Forum on Research Infrastructures – ESFRI) razvija integrirani i učinkoviti ekosustav istraživačkih infrastruktura (Research Infrastructure – RI) u Europi koji omogućava integriranje i povezivanje resursa diljem europskog istraživačkog prostora kako bi efikasnije služili istraživačima i inženjerima, kako u svim znanstvenim i tehnološkim područjima, tako i u rasponu od osnovnih do primijenjenih istraživanja.
2. Kako bi se olakšala integracija i udruživanje resursa za razvoj novih istraživačkih kapaciteta, na europskoj je razini razvijen pravni instrument – Europski konzorcij za istraživačku infrastrukturu (European Research Infrastructure Consortium – ERIC) koji daje okvir za uspostavu i rad velikih europskih infrastruktura između više država članica i pridruženih zemalja te trećih zemalja.
3. Europska komisija je 2015. godine pokrenula inicijativu stvaranja Europskog oblaka otvorene znanosti (European Open Science Cloud – EOSC). Cilj Europskog oblaka otvorene znanosti je razviti pouzdano, virtualno mjesto za pohranu, dijeljenje, obradu i ponovnu upotrebu istraživačkih podataka, rješenja i rezultata koja prelazi granice i znanstvene discipline te slijedi FAIR data načelo (podaci su lako dostupni i otvoreni za znanstvenu zajednicu, interoperabilni i mogu se ponovno koristiti). EOSC tako okuplja institucionalne, nacionalne i europske dionike, inicijative i podatkovne infrastrukture u cilju razvoja uključivog, produktivnijeg i otvorenog znanstvenog ekosustava europskog istraživačkog prostora.

Program Obzor Europa svojim aktivnostima nastavlja podupirati stvaranje visokokvalitetnih, umreženih, uključivih i znanstvenicima pristupačnih istraživačkih infrastruktura u europskom istraživačkom prostoru. Program će poticati daljnji razvoj istraživačkih infrastruktura kroz pet tematskih područja:

1. Razvoj, konsolidacija i optimizacija europskih istraživačkih infrastruktura, zadržavajući globalno vodstvo
   Cilj je stvoriti vodeći, koherentan, agilan i atraktivan sustav europskih istraživačkih infrastruktura smanjenjem fragmentacije na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, osiguravanjem koordinacije aktivnosti i poticanjem usklađivanja prioriteta među državama članicama i zemljama potpisnicama te povezivanjem europskih istraživačkih infrastruktura s Europskim oblakom otvorene znanosti.
2. Omogućavanje operativnog, otvorenog i FAIR EOSC ekosustava
   Cilj je dalje razvijati Europski oblak otvorene znanosti na kohezivniji i bolje strukturiran način kako bi postao potpuno operativan ekosustav.
3. Usluge istraživačke infrastrukture za podršku istraživanjima u području zdravlja, istraživanjima koja ubrzavaju zelenu i digitalnu transformaciju te razvoj pionirskih istraživanja
   Cilj je kreirati i razvijati učinkovite i prilagođene usluge istraživačke infrastrukture koje ubrzavaju i omogućavaju tranziciju prema održivoj, zelenoj i digitalnoj budućnosti. Dodatno, bit će podrška učinkovitim i odgovornim zdravstvenim sustavima u Europi, ali će i nastaviti unapređivati komplementarna pionirska istraživanja (frontier research).
4. Nova generacija znanstvenih instrumenata, alata i metoda te naprednih digitalnih rješenja
   Cilj je razvoj revolucionarnih tehnologija, uključujući znanstvene instrumente, alate, metode i napredna digitalna rješenja kako bi se omogućila nova otkrića te održala europska istraživačka infrastruktura na najvišoj razini znanstvene izvrsnosti, istovremeno utirući put inovativnim rješenjima za društvene izazove i nove industrijske primjene, proizvode i usluge.
5. Mrežna povezanost u istraživanju i obrazovanju – omogućavanje suradnje bez granica
   Cilj je uspostava i razvoj mrežnih usluga koje bez diskriminacije povezuju istraživače, podatke i računalne resurse, bez obzira na mjesto korisnika i resursa. Savez nacionalnih istraživačkih i obrazovnih mreža (National Research and Education Networks – NRENs) bit će osnova europskog prostora e-infrastrukture pružajući paneuropsku mrežu za znanstvenu izvrsnost, istraživanje, obrazovanje i inovacije putem integriranog kataloga usluga za povezivanje i suradnju. Ovaj je program osnova za promjenu paradigme u digitalnoj znanosti i računalnoj infrastrukturi planiranoj za istraživanje i obrazovanje tijekom sljedećih deset godina. Aktivnosti će biti pokrivene Okvirnim sporazumom o partnerstvu (Framework Partnership Agreement – FPA) koji utvrđuje okvirne uvjete koji reguliraju potencijalne potpore partnerima na temelju akcijskog plana i zajednički dogovorenih općih ciljeva.

Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj

Europska komisija i ESFRI potiču države članice i pridružene zemlje da izrade nacionalne planove razvoja za istraživačku infrastrukturu (tzv. Roadmap). Ovi nacionalni planovi omogućavaju zemljama da postave nacionalne prioritete i odvoje sredstva za nacionalne i paneuropske istraživačke infrastrukture, uključujući one ESFRI-a. Uz to, nacionalni planovi moraju biti povezani s regionalnim strategijama pametne specijalizacije što je preduvjet za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj identificira znanstveno-istraživački potencijal Republike Hrvatske i nacionalne prioritete za usmjeravanje daljnjeg razvoja istraživačkih infrastruktura. Plan obuhvaća i druge aktivnosti koje doprinose unapređenju istraživačke infrastrukture, odnosno istraživačkoj izvrsnosti. Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj donosi definiciju i klasifikaciju te mjere financiranja istraživačke infrastrukture. U Plan su uvrštene i smjernice vezane uz sufinanciranje, praćenje i evaluaciju članstvu RH i hrvatskih znanstvenih organizacija u međunarodnim znanstveno-istraživačkim tijelima. Plan također sadrži smjernice o evidentiranju znanstveno-istraživačke opreme, a navedeni su sadržaji uključeni u ovaj dokument kako bi se osigurala sinergija i održivost ulaganja u sve relevantne dijelove sustava koji doprinose unapređenju istraživačke izvrsnosti.