Lisabonski ugovor definira Europski istraživački prostor (EIP) kao jedinstveno istraživačko područje otvoreno svijetu i temeljeno na jedinstvenom unutarnjem tržištu. Europski istraživački prostor omogućuje slobodnu cirkulaciju istraživača, znanstvenih spoznaja i tehnologije.

Inicijalna politička koncepcija EIP-a pokrenuta je objavom Komunikacije Europske komisije pod nazivom Prema europskom istraživačkom prostoru 2000. godine. Glavni su ciljevi ove inicijative bili povećati konkurentnost Europe, poboljšati koordinaciju istraživačkih aktivnosti na nacionalnoj i europskoj razini, razviti ljudske resurse i povećati privlačnost europskih istraživanja najboljim istraživačima iz cijeloga svijeta. Okvirni program za istraživanje i inovacije (Obzor Europa) smatra se najvažnijim instrumentom za implementaciju Europskog istraživačkog prostora.

Vijeće za konkurentnost EU-a usvojilo je u svibnju 2015. godine Plan za Europski istraživački prostor 2015. - 2020. (engl. ERA Roadmap) kao odgovor na zahtjev iz Zaključaka Vijeća iz veljače 2014. godine za razvojem svojevrsnih smjernica na europskoj razini koje će poslužiti olakšavanju i jačanju napora koje poduzimaju države članice u ujedinjavanju istraživačkoga prostora. Plan identificira ograničen broj ključnih provedbenih prioriteta na nacionalnoj i europskoj razini pri čemu države članice donose odluku o formi razvoja svojih nacionalnih planova. Identificirani su sljedeći prioriteti: 1 Učinkoviti nacionalni istraživački sustavi; 2A Zajedničko suočavanje s velikim izazovima; 2B Optimalna uporaba javnih ulaganja u istraživačku infrastrukturu; 3 Otvoreno tržište rada za istraživače; 4 Rodna ravnopravnost i rodno osviještena politika u istraživanjima; 5A Optimalna cirkulacija i prijenos znanstvenih spoznaja; 5B Promicanje otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama; 6 Međunarodna suradnja.

S obzirom na postojeće strateške dokumente, umjesto izrade nacionalne strategije za EIP, Ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo je Plan implementacije već usvojenoga Plana za Europski istraživački prostor. Usvojeni Plan implementacije daje pregled nacionalnoga strateškog okvira i smjernica daljnjeg razvoja sustava znanosti i tehnologije te kratki pregled trenutačnog stanja u Hrvatskoj po pojedinom prioritetu navodeći pri tome ciljeve, mjere i aktivnosti koje bi do 2020. godine trebale pridonijeti razvoju znanosti kao pokretača dugoročnoga gospodarskoga i društvenoga razvoja, ali i ciljevima postavljenim u sklopu EIP-a. Navedeni plan odnosi se na razdoblje od 2016. do 2020. godine te se po potrebi može dodatno revidirati.

Kako bi se maksimalno povećao potencijal europskih otvorenih istraživačkih sustava te potaknule inovacije, 2018. godine započeo je proces revitalizacije EIP-a koji je podrazumijevao stvaranje novih prioriteta politika i razvoj istraživanja te pronalazak održivih rješenja za društvene izazove. Sve veća potreba za integritetom i odgovornosti u istraživanju, kao i za nastojanjima da se istraživanja vode i dijele na nov način (tzv. otvorena znanost), znači da bi novi dionici bili ključni za njegov napredak. Obilježavanjem 20. obljetnice pokretanja EIP-a, Europska je komisija u rujnu 2020. godine objavila novu Komunikaciju Novi Europski istraživački prostor za istraživanje i inovacije, a Vijeće EU-a usvojilo je i prihvatilo na svom sastanku 27. studenoga 2020. Zaključke o novom EIP-u.

EIP je u ovom trenutku u tranzicijskom razdoblju prema novim smjerovima u području istraživanja i inovacija, primjerice misijama i otvorenoj znanosti. U tom kontekstu određena su 4 cilja novog EIP-a:

• Davanje prioriteta ulaganjima i reformama
• Poboljšanje pristupa izvrsnosti
• Prijenos rezultata u istraživanju i inovacijama u gospodarstvo
• Produbljivanje EIP-a

U sklopu prvog prioriteta – davanje  prioriteta ulaganjima i reformama – Komisija predlaže da članice ponovno potvrde cilj ulaganja u istraživanje i razvoj od 3 % BDP-a EU-a, uključujući novi cilj javnih izdvajanja od 1,25 % BDP-a EU-a, koji države članice trebaju ostvariti do 2030. godine. Komisija pri tom podupire države članice u koordinaciji i određivanju prioriteta nacionalnog financiranja i reformi u području istraživanja i inovacija, među zemljama i s EU-om, putem dijaloga i posebnog Foruma EIP-a za tranziciju.

U sklopu drugog prioriteta – poboljšanje pristupa izvrsnosti – Komisija predlaže da države članice čija su ulaganja u istraživanje i razvoj u odnosu na BDP niža od prosjeka EU-a rade na tome da se u sljedećih pet godina njihova ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj povećaju za 50 %. Komisija predlaže da se uspostavi poseban smjer rada u okviru Foruma EIP-a za tranziciju kako bi se: i. promicao i pratio pristup izvrsnosti za istraživače i ustanove iz zemalja obuhvaćenih širenjem uz potporu kohezijske politike, ii. pružila potpora državama članicama u boljem uključivanju istraživača u strategije pametne specijalizacije u suradnji s industrijom i iii. pomoglo zemljama obuhvaćenima širenjem u osmišljavanju mjera za potporu istraživačima radi poboljšanja njihovih vještina za izvrsnost na tržištu rada.

U sklopu trećeg prioriteta – prijenos rezultata u istraživanju i inovacijama u gospodarstvo – Komisija će u suradnji s državama članicama poduprijeti provedbu nove industrijske strategije kako bi se ključna partnerstva u okviru programa Obzor Europa uskladila i povezala s industrijskim ekosustavima radi bržeg objavljivanja rezultata istraživanja i njihova uvođenja u gospodarstvo.

U sklopu četvrtog prioriteta – produbljivanje EIP-a – Komisija će do kraja 2024. godine u partnerstvu s državama članicama i istraživačkim organizacijama izraditi paket instrumenata za potporu karijerama istraživača sa sljedećim komponentama: i. okvir kompetencija za istraživače, ii. program mobilnosti za potporu razmjeni između industrije i akademske zajednice, iii. ciljano osposobljavanje u okviru programa Obzor Europa i iv. portal „sve na jednom mjestu”. Također će pokrenuti platformu za objavljivanje stručno recenziranih radova s otvorenim pristupom, osigurati europski oblak za otvorenu znanost koji nudi pretražive, pristupačne, interoperabilne i ponovno upotrebljive istraživačke podatke i usluge (Web of FAIR) te podupirati ESFRI u radu na ekosustavu vrhunskih istraživačkih infrastruktura s naglaskom na širem rasponu prioriteta politika EU-a. Produbljivanje EIP-a uključuje i izradu plana djelovanja za stvaranje sinergija između visokog obrazovanja i istraživanja, prijedlog da se od 2021. godine izrađuju uključivi planovi za rodnu ravnopravnost te organiziranje kampanje za sudjelovanje građana u znanosti u cilju podizanja svijesti i umrežavanja na razini čitave Europe.

U svrhu ostvarivanja ovih prioriteta Komisija predlaže 14 akcija u bliskoj suradnji s državama članicama.